Euribor (evro interbank offered rate) je referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na evropskom međubankarskom tržištu. Utvrđuje se dnevno kao prosječna stopa po kojoj reprezentativne banke međusobno daju u zajam neosigurana novčana sredstva. Takva prosječna stopa kasnije se koristi kao referentni pokazatelj cijene novca te se koristi i izvan međubankarskog tržišta. I banke u Republici Srpskoj i BiH kod kreditiranja koriste euribor kao fiksnu osnovicu cijene novca, na koju dodaju profitnu maržu. Promjenom euribora mijenja se i kamatna stopa, pa je time rizik promjene kamatne stope prebačen sa banke na dužnika.

Kamata je naknada u novcu za posuđena sredstva koje zajmoprimac plaća zajmodavcu. Kamatna stopa pak izražava u postotku i smatra se cijenom novca ili kapitala koju zajmoprimac ili dužnik plaća zajmodavcu ili banci za privremeno korišćenje ustupljenog novca ili kapitala.

Hipoteka je u bankarskoj praksi instrument obezbjeđenja dok se u hipotekarnom pravu definiše kao raspolaganje određenim učešćem (interesom) u nekretnini, ili u drugoj imovini koja služi kao obezbjeđenje za isplatu dugovanja. U bankarskoj praksi, banke često traže hipoteke za lične kredite, kako bi se zaštitile u slučaju neplaćanja anuiteta ili kreditne obaveze. Razlike između hipoteke i fiducije je u tome što kod hipoteke, korisnik kredita, i dalje raspolaže imovinom.

Hipotekarni kredit je dugoročni kredit koje banke ili ostale finansijske institucije odobravaju stanovništvu ili preduzećima, a specifični su po tome što se kao instrument obezbjeđenja koristi hipoteka na nepokretnu imovinu u korist banke ili zajmodavca. Iako se u drugim zemljama hipotekarni krediti smatraju stambenima, kod nas to nije slučaj. Ovi krediti se smatraju nenamjenskim gotovinskim kreditima te je kod njih najčešče kamatna stopa niža nego kod ostalih nenamjenskih kredita, ali je ipak viša nego kod stambenih upravo zbog toga što mu nije definisana namjena. Hipotekarni krediti se odobravaju u visini od 50-70 odsto od procijenje vrijednosti nepokretne imovine, što banci služi da u slučaju ne vraćanja kredita, može naplatiti svoje potraživanje prodajom nekretnine. Dospijeće kredita je najčešče od 1 do 15 godina.

Formalna ocjena sposobnosti vraćanja kredita fizičkog lica, preduzeća ili čitave zemlje, u skladu sa uslovima iz ugovora o kreditu u pogledu iznosa i rokova. Kreditor koji prvi put posluju sa novim klijentom obično će provjeriti njegovu kreditnu sposobnost. Ocjenu kreditne sposobnosti mogu pribaviti klijentova banka, postojeći dobavljači ili neka specijalizovana agencija (poput Dun & Bradstreeta) koja takve ocjene daje uz naknadu.

Promjenjiva kamatna stopa podrazumijeva da je visina kamatne stope podložna izmjenama tokom trajanja kredita. Kamatna stopa sastavljena je od promjenjivog (Pr) i fiksnog dijela (F), tj:P= Pr+FP = promjenjiva kamatna stopaPr = promjenjivi (varijabilni) dio promjenjive kamatne stope je 12mjesečni (dvanaestomjesečni) EURIBORF = fiksni dio promjenjive kamatne stope je određeni broj postotnih poena koji se ne mijenja za cijelo vrijeme otplate kredita. Svaka promjena promjenjivog dijela kamatne stope (Pr) ima uticaj na promjenu ukupne visine promjenjive kamatne stope (P) pa će se kamatna stopa u svakom referentnom periodu mijenjati ili na više ili na niže u punom iznosu promjene vrijednosti promjenjivog dijela kamatne stope (Pr), a najviše do zakonom dopuštene maksimalne visine ugovorne kamatne stope. Prvi kamatni period započinje prvog dana u mjesecu tokom kojeg je sklopljen ugovor o kreditu i završava istekom 13 (trinaest) mjeseci računajući od tog dana. Svaki sljedeći kamatni period traje 12 (dvanaest) mjeseci računajući od završetka prethodnog kamatnog perioda. Fiksna kamatna stopa je jedinstvena nepromjenjiva kamatna stopa za cjelokupno trajanje ugovora o kreditu.

Sudužnik i Žirant su pojedinici, institucije ili neko drugo tijelo koje zajedno s licem koja je podigla kredit, tj. korisnik je kredita, solidarno garantuje banci za redovnu otplatu kredita. Na isti način garantuju i sudužnici tako što daju pravo banci, da u slučaju neredovne otplate kredita sa stranje korisinka kredita, banka otplatu može potraživati od njih. Razlika žiranta i sudužnika je što sudužnik povećava kreditnu sposobnost korisinka kredita, dok žirant ne povećava kreditnu sposobnost.