U posljednjih desetak godina razvijeni su brojni poslovni modeli koji se oslanjaju na upotrebu interneta. Sve veća pokrivenost mreže i povećanje broja informatički pismenih ljudi pružila je nove mogućnosti za preduzetnike.
Biznisi koji svoje potrošače ne pronalaze kroz tradicionalne kanale prodaje. U sektoru turizma, novi igrač koji mijenja način na koji sektor ugostiteljstva posluje jeste regionalni portal www.mojStan.org.
Ako se pitate zašto sve više ljudi traži smještaj stan na dan? Odgovor je prost, jednostavnost procesa kupovine, povoljna cijena, širok izbor, želja ili potreba za putovanjem, koja je postala moguća sa razvojem internet usluga.
Na portalu ste u mogućnosti da vidite sve potrebne informacije za donošenje odluke, što je evidentan napredak u odnosu na protekli period. Konkretno, dat je prikaz apartmana kroz više fotografija, pa možete da vidite kako apartman izgleda u potpunosti.
Da li je opremljen svime što vam je potrebno tokom boravka (npr. francuski ležaj, parking mjesto, internet, kablovska televizija, veš mašina, šporet, frižider…), prikaz apartmana na mapi (geolokacija), mogućnost ostavljanja utisaka i komentara i na kraju kalendar raspoloživosti smještajnog kapaciteta u realnom vremenu.
Prenosimo pismo od jednog korisnika portala www.mojstan.org, za koje smo dobili saglasnost da ga objavimo anonimno.
Tabela sadržaja:
1. Ovaj portal je sve moje muke riješio na vrlo efikasan način. On mi predstavlja SREDSTVO ZA RAD:
2. Moj zadatak kao uznajmljivača je vrlo jednostavan:
3. ČUDO neviđeno - oglašavanje stanova je OOVOLJNO i nema nikakvih provizija po rezervaciji
Imam stan koji izdajem na dan. U prošlom periodu morala sam da se dnevno javljam na veliki broj poziva od potencijalnih gostiju. Pitanja koja su postavljali uglavnom su bila ista:
1. da li je stan od tad do tad slobodan?
2. koliko košta?
3. da li ima parking?
4. da li je kuhinja opremljena?
5. kad je ulazak a kad izlazak iz stana?
6. možete li fotografije stana poslati na Viber
7. da li je... itd, itd, itd.
Ako se na ova pitanja dodaju pozivi koje kontinuirano dobijam za iste ili druge termine, moj zadatak je da prvo provjerim u rokovniku raspoloživost a potom im kažem da je zauzeto. I tako iz dana u dan.
Ne treba zaboraviti i veliku količinu podataka koje se moraju zapamtiti, rezervacije, specifični zahtjevi gosta i sl.
Govorim vam ovo jer posao kratkoročnog rentiranja stana nije nimalo jednostavan ako se obavlja na tradicionalan način (papir i telefon).
Onda se desilo nešto, jednog dana, prije tačno 6 mjeseci. Prijateljica mi je preporučila jedan naš domaći portal za oglašavanje nekretnina na nadresi www.mojstan.org
Prilikom putovanja u neki grad, jedna od odluka koju treba donijeti je za koji smještaj se odlučiti? Hotel, hostel, apartman - popularno nazvan STAN NA DAN. Termin "Stan na dan" ne znači iznajmljivanje stana na jedan dan, već znači kratkoročno iznajmljivanje/izdavanje stana, apartmana ili sobe po danu - odnosno noćenju.
Mi ćemo vam pružiti uvid u prednosti apartmanskog smještaja u odnosu na hotel. Pogledajte zašto apartmani bolji od hotela kao vid smještaja na putovanju.
U pronalaženju različitih oblika poslovanja, postoje ljudi koje se u svojim kasnim pedesetim, zbog nedostatka posla, odluče da odu u podstanare, iako imaju stan u svom vlasništu u centru većeg ili glavnog grada.
Ta odluka im nije teško pala jer za garsonjeru plaćaju 150 EUR mjesečno, a od kratkoročnog najma svog stana domaćim i stranim gostima i turistima zaradi mjesečno i do 1.000 EUR.
Ovaj oblik poslovanja postaje trend jer nezaposleni ljudi shvataju da će mnogo više zaraditi ako odluče svoj stan davati u kratkoročni najam strancima kojih je u većim gradovima regiona iz godine u godinu sve više. Ukoliko je riječ o većem, luksuznom apartmanu onda mu je cijena čak ide do 100 EUR i više po danu za tri osobe.
Ima slučajeva da ljudi odu u podstanare kako bi iznajmljivali kratkoročno svoj stan u centru ali postoje i oni kojima stan postane prevelik pa vide priliku za dodatnu zaradu.
Sve je manji broj ljudi koji se bave dugoročnim najmom domaćim podstanarima, većinom studentima i mladim parovima. Ipak, ne mogu svi iznajmljivači da se bave kratkoročnim izdavanjem, uprkos dobroj zaradi. Razlog za to je nedostatak slobodnog vremena za kratkoročno izdavanje.
TUZLA, Kompleks Panonskih jezera u Tuzli počeo je veoma uspješno ljetnu turističku sezonu, a u prvih deset dana ovu slanu lagunu u centru grada posjetilo je 60.000 osoba. Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović juče je istakao da je uspješno počela 16. sezona jedinih slanih jezera u Evropi, a koja su smještena u samom centru grada.
“U ovih 16 godina Panonska jezera su posjetila četiri miliona ljudi, a ove godine sezona je dobro počela. U prvih deset dana smo imali 60.000 posjeta, ne računajući jučerašnji i ovaj dan. Pozivam sve one koji su za slana jezera čuli da posjete Tuzlu”, istakao je Imamović.
Ukoliko vremenske prilike budu naklonjene ovom kompleksu u toku ljetnih dana, otvorena je mogućnost za obaranje rekorda u broju posjetitelja iz 2017. godine, kada je 385.000 gostiju posjetilo Pannonicu. Imamović je istakao da su slana jezera najviše doprinijela razvoju Tuzle.
U Bosni i Hercegovini turisti su u periodu januar – april 2019. ostvarili 381.896 posjeta, što je više za 10,5 posto, te 818.852 noćenja, što je više za 12,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Broj noćenja domaćih turista bio je veći za 10,3 odsto, a stranih turista za 13,4 odsto, objavila je Agencija za statistiku BiH.
U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 31,7 odsto, a stranih 68,3 odsto.
Među stranim turistima najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (23,3 odsto), Srbije (13,4 odsto), Slovenije (6,5 odsto), Italije (5,2 odsto), Njemačke i Turske (sa po 4,7 odsto), Kine (3,6 odsto) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (3,1 odsto)…
Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu su turisti iz Estonije sa prosječnim zadržavanjem od 3,9 noći, zatim Latvije sa 3,6 noći, Islanda sa 3,4 noći, Kuvajta sa 3,2 noći, te Irske i Finske sa po tri noći.
Imate nezadovoljenu želju za prelaskom na viši nivo poslovanja u digitalnom okruženju i potrebu za umrežavanjem u rastućoj industriji turizma?
Predstavljamo vam domaći Web portal za oglašavanje nekretnina za kratkoročno izdavanje (STAN NA DAN) i prodaju na adresi www.mojstan.org
Kada vam neko kaže da je pušen u rad NOVI web portal na kojem se možete informisati o ponudi nekretnina za smještaj u regionu, vi ćete:
a. reći kako vam treba dupla regularna doza kofeina da pregurate dan, a tamo neka aplikacija neka ide na koja hoće vrata, ali što dalje od vas...
b. pomisliti, joj, to mora da je neka prevara, sigurno sve naplaćuju duplo, uzimaju proviziju na svaki piksel, a sa otvaranjem stranice na kojoj piše Početna, počinje i vaša lična propast...
c. OK, šta to nude?
Ovo je članak za vas koji ste tip "Osobe C" i prema odgovoru na gore postavljeno pitanje i inače u životu.
Opšti koncept ovog portala pod nazivom mojStan je takav da treba da bude otvoren prema novim i drugačijim stvarima, boljim ljudima i ljepšim životnim iskustvima. Ovo je korisna poslovna filozofija koja ne samo da ima ekonomsku vrijednost, nego vas orjentiše prema društvenoj zajednici, razumijevajući da je njen razvoj i vaš imperativ. Zato se rado okrećemo za nečim što može doprinijeti da vaša društvena zajednica bude bogatija i uspješnija.
Ostvarite saradnju sa portalom www.mojStan.org koji je podrška vašem biznisu i pretvorite vaš stan, apartman, sobu ili cijelu kuću u izvor dobre zarade!
Želite da pružate usluge smještaja i na taj način uđete u svijet iznajmljivanja nekretnina?
Želite da započnete porodični biznis a od kapitala imate “samo” stan, apartman, kuću ili udobno namještenu sobu koju ste spremni da izdajete?
Želite da objavite vašu ponudu u najkraćem vremenskom periodu da ostvarite maksimalnu zaradu?
Na pravom ste mjestu, jer mi želimo da vam pružimo svu pomoć koju trebate kako biste povećali vidljivost, posjetu i naravno zaradu!
Dokazano je da iznajmljivanje stana po principu Stan na Dan, maksimizuje vaše prihode u najkraćem roku.
Ukupan broj dolazaka turista u aprilu 2019. godine u Federaciji BiH iznosio je 111.194, što je za 14,3 odsto više u odnosu na april prošle godine, a u odnosu na mart 2019. godine je više za 72,2 odsto.
Učešće domaćih turista u ukupnom broju dolazaka turista bilo je 21,1 odsto, a stranih turista 78,9 odsto. Ukupan broj noćenja turista u aprilu 2019. godine iznosio je 208.379 što je za 17,4 odsto više u odnosu na april 2018. godine, a u odnosu na mart 2019. godine više je za 79,3 odsto. Učešće domaćih turista u ukupnom broju ostvarenih noćenja bilo je 20,1 odsto, a stranih turista 79,9 odsto.
Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94,4 odsto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.
U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (9,7 odsto), Njemačke (8,8 odsto), Turske (7,6 odsto), Italije (7,2 odsto) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (6,2 odsto) što je ukupno 39,5 odsto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 60,5 odsto noćenja.
Broj raspoloživih kreveta u aprilu 2019. godine u FBiH iznosio je 31.066 što je za 3,5 odsto više je u odnosu na april 2018. godine. Neto stopa iskorišćenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH iznosila je 25,4 odsto.
Kampanja s ciljem dizanja svijesti o benefitima legalnog iznajmljivanja smještaja i suzbijanja sive ekonomije u oblasti turizma je završena, a prema preliminarnim analizama organizatora - urodila je plodom. Prema podacima analize, već u prvih 10 dana kampanje registracija stanova na dan porasla je 30 odsto, a do kraja kampanje oko 40 odsto.
Neven Stanić, načelnik Odjeljenja za kulturu, turizam i socijalnu politiku, kaže da su već deseti dan kampanje uvidjeli pozitivne pomake. "Cilj nam je i bio da se stanovi na dan prijave, da možemo da kontrolišemo ko nam dolazi i koliko imamo raspoloživih kapaciteta u gradu", rekao je Stanić.
Dodao je da je, s druge strane, cilj kampanje bio naplaćivanje boravišne takse i paušala za stan na dan. "Drugi cilj je bio da iskontrolišemo i aktiviramo hotele i hostele da plaćaju boravišnu taksu i prijavljuju sve goste", kazao je Stanić.
Najavio je da im je plan da uskoro naprave centralni registar smještajnih kapaciteta. "Želimo da svako ko izdaje smještaj, bio to hotel, hostel, stan na dan, etno-selo ili vikendica, bude prijavljen u ovaj registar i da TOBL u svakom trenutku zna koliko u gradu ima slobodnih kreveta", objasnio je Stanić.
Prema njegovim riječima, ovo je izuzetno važno, posebno ako u grad dolaze veće grupe turista. "Moramo da znamo koliko ljudi je potrebno da se smjesti i gdje možemo da ih smjestimo. Cilj je da sve to možemo saznati jednim klikom", rekao je Stanić.
Iako se već godinama na masovni turizam gleda sa neodobravanjem, a brojni turistički centri iznalaze različite načine da ograniče broj posjetilaca, jeftinih avionskih letova ili kruzera koji dovoze „prekobrojne“, njegov uticaj i dalje je jak i diktira čak i ponudu ključnih destinacija.
Zato pijace evropskih prijestonica nude sumnjivo istu „autentičnu hranu“, zato postaje sve teže osjetiti kako žive lokalci i zato se podižu svojevrsni ustanci protiv korporativnih došljaka, bilo da je riječ o internacionalnom lancu kafeterija u „domovini espresa“, Italiji, ili ulasku hotelskog teškaša među vlasnike pansiona u malom engleskom selu. Istraživanja pokazuju i da su turisti skloni da, uprkos nevjerovatno širokom izboru destinacija, stalno putuju na ista mjesta.
Nigdje se ujednačavanje turističke ponude ne vidi tako jasno kao na „božićnim marketima“, koji niknu širom zemaljske kugle pred veliki hrišćanski praznik. Tako posjetioci u dalekom Singapuru, Šangaju ili Tokiju mogu da uživaju u kuvanom vinu i poslasticama poput „odžak kolača“ ( koji je, u zavisnosti kojoj školi mišljenja se priklonite, nastao u Mađarskoj ili Rumuniji), a sve uprkos tome što ni Božić, ni Nova godina u januaru nemaju veze sa lokalnom kulturom i tradicijom.
U Republici Srpskoj je tokom 2018. godine zabilježen promet od 835 kuća, a najviše ih je prodato u Bijeljini i to po prosječnoj cijeni 44.158 KM.
Najviša prosječna cijena kuće je u Banjoj Luci i to 105.353 KM, a najniža u Višegradu 18.885 KM, podaci su iz Registra cijena nepokretnosti koji vodi Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP).
Napominju, da su prosječne cijene kuća rađene u lokalnim zajednicama u Srpskoj gdje je ostvareno više od 10 kupoprodaja.
Cijena najskuplje prometovane kuće u Srpskoj lani je iznosila 1.100.000 KM i prometovana je u Banjoj Luci. Taj stambeni objekt je veličine 203 metra kvadratna, a u cijenu je uračunato i zemljište površine 309 metara kvadratnih.
Lani je ukupno prometovano 2.347 stanova i to najviše na području Banje Luke, gdje je i prosječna cijena 1.730 KM po metru kvadratnom.
Hakerski napad koji je u opasnost doveo 500 miliоna gostiju hotelskog lanca Marriott nije izoliran slučaj jer prema istraživanju Symantec-a, čak dva od tri hotela “propuštaju” privatne informacije “na otvoreno”, što je dosta zabrinjavajuće.
Symantec je taj rezultat dobio pregledom više od 1500 hotela u 54 zemlje širom svijeta, a 67 odsto web sajtova tih hotela "propušta" informacije svojih gostiju, a pritom se čak radi o posebnim kodovima koje dobivaju prilikom bukiranja smještaja.
Naravno, sve te informacije potom se prosljeđuju oglašivačkim i analitičkim kompanijama.
Većinom je riječ o slučajnosti, ali to nije bitno jer se događa i gosti nisu zaštićeni. Tako nešto postiže se trackerima, koji čine probleme i drugim web sajtovima, ne samo onima vezanima za hotele. Zato ne čudi što je Symantec ovaj problem uočio kod hotela sa dvije, kao i kod onih sa pet zvjezdica. Dakle, jednako kako oni s lošijom i jeftinijom uslugom ne ulažu novac i vrijeme u zaštitu svojih gostiju, to ne čine ni oni s luksuznom ponudom.
Ipak, u Evropskoj uniji će morati poraditi na načinu rada jer zbog Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR) bi mogli biti kažnjeni velikim iznosima. Prvenstveno jer krše uredbu time što bez dopuštenja korisnika prosljeđuju njihove informacije pa im samim time narušavaju privatnost. Kao najbolji primjer onoga što slijedi prestupnicima vrlo lako bi mogao biti upravo spomenuti Marriott.
Aerodrom Banjaluka zabilježio je 12.460 putnika u aprilu i to je rekord ovog aerodroma, pokazuju podaci Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH. Osim toga, u prva četiri mjeseca banjalučki aerodrom ima najveći rast prometa putnika od svih aerodroma u Bosni i Hercegovini, i to za čak 702,5 odsto. Tako je u ovom periodu bilo 39.065 putnika, dok ih je u cijeloj prošloj godini bilo nešto više od 36.000.
Razlog za ovu ekspanziju je definitivno što je niskobudžetna kompanija “Rajaner” od novembra prošle godine uvela letove sa banjalučkog aerodroma. Prvo su uveli letove za Stokholm, Memingem i Brisel, a od aprila i za Berlin.
Cilj uprave Aerodroma Banjaluka jeste da ove godine imaju 200.000 putnika.
Tvrđava Kastel, zajedno sa još tri tvrđave u Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji, uvrštena je u evropski projekat pod nazivom "Creative History Balkans Tour", koji promoviše kulturno nasljeđe i turističke potencijale u regionu.
Projektom se promovišu četiri istorijske tvrđave – Kastel u Banjoj Luci, Petrovaradin u Novom Sadu, Stari grad u Budvi i Rozafa u Skadru. Idejni tvorac ovog projekta je Exit fondacija iz Novog Sada, a Milica Đilas iz ove organizacije je naglasila da je glavni cilj ovog projekta ujedinjenje regiona u očuvanju bogate istorijske i kulturne baštine Balkana.
– Smatramo da tu baštinu treba čuvati, ali i unapređivati. Zbog toga smo i pokrenuli projekat povezivanja četiri balkanske tvrđave kako bi one bile što bliže savremenim turistima – naglasila je ona i dodada da će, u okviru ovog projekta, između ostalog, biti izrađene i internet prezentacije sve četiri tvrđave.
Šefica Odsjeka za međunarodnu i regionalnu saradnju Grada Banje Luke Dijana Grbić, istakla je da je gradska administracija u protekle dvije godine učinila mnogo da Kastel oživi, ali da ima još mnogo posla u tom pogledu.
Iskustvo nesigurnog turističkog tržišta od prošle godine, hotelijeri u Hrvatskoj i vlasnici apartmana ovu sezonu započeli su akcijskim cijenama, last minit ponudama i popustima do čak 35 % i to ne samo za predsezonu, već i u špic sezoni.
I najveći hotelijer Valamar Rivijera, i Plava Laguna, i Liburnija Rivijera, ali i kompanija Bluesun - svi oni su na tržištu prisutni s ponudama posebnih cijena na koje su se prošle sezone odlučivali ipak tek s početkom glavne sezone, kad je negdje u drugom dijelu juna postalo jasno da su godine dvocifrenog rasta broja gostiju prošlost.
Ove godine sudeći prema aktuelnim dešavanjima nema mjesta zabrinutosti s obzirom na to da hotelijeri zapravo pokazuju da su savladali tehniku upravljanja prihodima.
Sanja Čižmar iz kompanije HD Konsalting kaže da je pogrešno porediti ovogodišnju cjenovnu politiku hotelijera s prošlogodišnjom jer je stanje na emitivnim i konkurentskim tržištima bitno drukčije.
Ona vjeruje da većina hotelijera kontinuirano prati svoje boking trendove jer je to jedini način da definišu pravu cijenu u pravom trenutku.
"Davno su prošla vremena kad se u jesen formirala cijena za iduću godinu po sezonama, a onda se više nije menjala. Danas su hotelijerima od pomoći tehnološka rješenja putem kojih je moguće u dnevnoj dinamici pratiti cijene konkurenata i zavisno od vlastitog buking trenda, upravljaju cijenama kroz kanale prodaje", kaže Čižmar.
Imate stan koji izdajete po principu STAN NA DAN? Objavite vaš stan na portalu mojStan.org. Registracija
Sa smještajnim kapacitetom od 928 kreveta Bijeljina je lani ostvarila povećan broj noćenja turista za 16 procenata i povećanje turističke posjete za 14,32 odsto, navodi se u izvještaju Turističke organizacije grada.
Bijeljinu je prošle godine posjetilo 34.303 turista, strani turisti ostvarili su 42.019 noćenja ili 63 odsto, a domaći 24.679.
U strukturi dolazaka stranih turista najviše ih je iz Srbije - 42 odsto, Slovenije 9,3 odsto, Hrvatske 9,1 odsto, Austrije 6,8 i Njemačke 5,3 odsto.
Prema podacima Gradske uprave, po osnovu boravišne takse koja iznosi dvije KM ostvaren je prihod od 99.100 KM, što je povećanje u odnosu na 2017. godinu kada je po ovom osnovu prikupljeno 85.124 KM.
U izvještaju se navodi da Bijeljina ima izrađenu turističku kartu, promotivni film, kao i suvenirnicu. Planirano je da kolekcija razglednica grada ove godine bude dopunjena motivima koji promovišu značajne turističke manifestacije u Semberiji.
U Turističkoj organizaciji planiraju dalje jačanje promocije turističke ponude na društvenim mrežama, s obzirom na to da 70 odsto turista koriste internet pri izboru odredišta, pronalasku smještaj i za detaljnije upoznavanje turističke destinacije.